Gornji Milanovac – Kada su se braća delila svakome je pripalo po parče zemlje, pa je deda Dragana Kamaljevića započeo izgradnju svog doma koji danas ponosno čuvaju potomci, jer ova građevina je za Kamaljeviće od neprocenjive vrednosti.

„To je stara kuća koju su pravili moj deda i otac i odatle je krenulo naše domaćinstvo. Iza ove kuće je bilo zajedničko domaćinstvo gde je deda živeo sa braćom i onda se on odelio, napravio ovu malu kućicu u kojoj su kad se oženio posle živeo moj otac, tetke, stričevi…deda je imao sedmoro dece. Kasnije, kćeri su se poudavale, dva sina su mu otišla u Aranđelovac, tamo imaju kuću, a moj otac je ostao ovde i posle njega ostali smo brat i ja”, kaže Dragan.

Foto:Reporter

Iako je Dragan sagradio novi dom, kuća iz koje su Kamaljevići potekli potomcima se ostavlja u nasleđe da se o njoj brinu i da ih u vremenima koja dolaze, podseća da su na dedovini svoji na svome.

„Podseća nas na to kako je nekada bilo…kažu da se kod nas ne može mnogo zaraditi, da mora da se ide u inostranstvo, ali to nije istina, evo mi smo sagradili novu kuću, imamo mehanizaciju, kupili smo i još zemlje, stekli smo nešto, zaradili smo, može i ovde da se živi ako se radi. Mladi trče u inostranstvo da rade, ali kad bi znali kako je tamo raditi, kad odu tamo oni vide, nije tamo slatko, džaba ti je tamo plata recimo dve hiljade evra, kad za stan moraš da daš po hiljadu… a kad si svoj na svome to je drugačije”, priča Dragan.

Foto:Reporter

Ono što su preci gradili, Kamaljevići brižno čuvaju, a čuvaju i običaje i tradiciju koju su im stari ostavili. U njihovom domaćinstvu osim krsne slave Nikoljdana, proslavlja se i nekadašnji državni praznik Dan republike – 29. novembar.

„Ima više od 40 godina kako slavimo i Dan Republike, to je bio državni praznik, niko ne radi, imamo naše stoke da spremimo za trpezu, sva rodbina može da dođe u goste, niko ne žuri s posla ili na posao…E posle se promeni vreme, ukidoše državni praznik, ali ja nisam hteo to da menjam i slavim i dalje taj 29. novembar, dolaze mi ljudi u goste i dan danas”, ističe Dragan.

Foto:Reporter

Prošla vremena se u ovoj kući slave, ali i ona koja tek dolaze, ali bitno je da su Kamaljevići i dalje svoji na svome. Oni su vredni poljoprivrednici, gaje stoku, obrađuju njive i čuvaju dedovinu, ali je kako kažu takvih kao što su oni nažalost u njihovom selu sve manje. Od nekadašnjih 600 meštana selo Dragolj danas broji 350 stanovnika od kojih većinu čine staračka domaćinstva.

Reporet