Čajetina,Zlatibor-U okviru nastojanja da se razvoj turizma uskladi sa principima energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, na međustanici Gold gondole realizovan je projekat izgradnje solarne elektrane,ukupne vrednosti 22 miliona dinara

Foto Reporter

Za ovu investiciju Ministarstvo rudarstva i energetike izdvojilo je približno 15 miliona dinara, dok je ostatak sredstava obezbedila Opština Čajetina. Zahvaljujući zajedničkom ulaganju republičkog i lokalnog nivoa, stvoreni su uslovi za veće korišćenje obnovljivih izvora energije, smanjenje troškova poslovanja i unapređenje energetske održivosti gondole.

Ovaj projekat ujedno predstavlja primer kako se savremena turistička infrastruktura može razvijati uz odgovorniji odnos prema prirodnim resursima, dok iz Ministarstva najavljuju nastavak podrške sličnim investicijama širom Srbije.

 Foto Reporter Solarna elektrana kod Ribničkog jezera

Gold gondola, jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija Srbije, pored značajne uloge u razvoju turizma, sve veću pažnju posvećuje zaštiti životne sredine, korišćenju obnovljivih izvora energije i očuvanju prirodnih lepota Zlatibora.

 Ekološki principi postali su važan deo poslovanja ovog javnog preduzeća, koje nastoji da savremenu turističku ponudu uskladi sa odgovornim odnosom prema prirodi.

Devet kilometara duga vazdušna trasa, koja povezuje centar Zlatibora sa vrhom Tornik, preko Ribničkog jezera, predstavlja primer savremene turističke infrastrukture koja omogućava prevoz velikog broja posetilaca električnim pogonom,bez direktnih emisija izduvnih gasova tokom vožnje.

Foto Reporter

Posebna pažnja, prema navodima preduzeća, posvećena je primeni ekoloških standarda prilikom izgradnje i funkcionisanja čitavog sistema.

Jedan od najznačajnijih koraka u pravcu energetske održivosti ostvaren je u junu mesecu ove  godine, kada je na međustanici Gold gondole puštena u rad hibridna solarna elektrana snage 154,56 kilovata vršne snage.

Prema procenama preduzeća, korišćenje solarne energije trebalo bi da doprinese smanjenju emisije ugljen-dioksida za približno 120 tona godišnje. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora omogućava smanjenje zavisnosti od distributivne mreže i doprinosi  dugoročnoj energetskoj efikasnosti.

Međutim, briga o prirodi ne završava se samo na primeni novih tehnologija. Zaposleni u Gold gondoli tokom godine učestvuju u brojnim ekološkim akcijama, među kojima su čišćenje prostora duž trase, uklanjanje otpada sa izletišta i vidikovaca, ,kao i sadnja novih stabala.

Foto Reporter Ribničko jezero

Direktorka JP „Gold gondola Zlatibor“ Bojana Božanić ranije je istakla da razvoj turizma mora biti praćen brigom o prirodnom okruženju, kao i da ulaganja u obnovljive izvore energije predstavljaju strateško opredeljenje preduzeća.

,,Za početak oko dvadesetak posto energije ćemo moći da uštedimo,na mesečnom nivou,kroz kilovate i račune za struju.Ono što je Gondoli potrebno za samostalno funkcionisanje jeste oko 800kW,dakle

nama treba još četiri do pet ovakvih polja kako bi uspeli da budemo samostalan sistem da ne zavisimo od Elektrodistribucije .Ne prestajemo sa ulaganjima u obnovljive izvore energije,,-kaže Božanić

Foto Reporter Bojana Božanić

,,Vodimo računa da sve naše javne objekte priključimo na ovu vrstu energije, i nedavno smo to uradili sa našom sportskom halom,sa zgradom Javno komunalnog preduzeća,u planu je da to radimo i sa zgradom Opštine Čajetina,, -kaže Milan Stamatović ,predsednik opštine Čajetina.

Foto Reporter Milan Stamatović,predsednik opštine Čajetina

Poseban značaj ovakvog pristupa ogleda se u činjenici da deo trase gondole prolazi kroz Park prirode Zlatibor, područje koje zahteva odgovorno upravljanje prostorom i prirodnim resursima. Zbog toga je važno da se razvoj novih turističkih sadržaja odvija uz poštovanje propisanih mera zaštite životne sredine.

U vremenu kada klimatske promene i očuvanje prirodnih resursa predstavljaju sve veće izazove, ulaganja u čistu energiju, energetski efikasnu infrastrukturu i ekološku edukaciju dobijaju poseban značaj.

Gold gondola na taj način nastoji da pokaže da turizam i ekologija ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, očuvana priroda predstavlja najveću vrednost Zlatibora, ali i osnovu njegovog dugoročnog turističkog razvoja.

Jer budućnost Zlatibora ne zavisi samo od broja turista koji ga posećuju, već i od toga koliko će njegove šume, livade, jezera i planinski predeli ostati sačuvani za generacije koje dolaze.