Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 16. novembra, obeležavaju Đurđic, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, jednom od najpoštovanijih svetitelja u pravoslavlju. Ovaj dan mnoge srpske porodice proslavljaju kao krsnu slavu.

Đurđic se obeležava u znak sećanja na obnovljenje hrama Svetog Georgija i prenos njegovih moštiju u Lidu Palestinsku. Sveti Đorđe bio je rimski vojnik koji je 303. godine stradao zbog hrišćanske vere, odbivši da je se odrekne tokom progona cara Dioklecijana.

Srpska pravoslavna crkva ovog svetitelja praznuje dva puta godišnje – 6. maja, na Đurđevdan, i 16. novembra, na Đurđic.

Za razliku od Đurđevdana, kada se Sveti Đorđe najčešće prikazuje na konju kako ubija aždaju, na ikonama posvećenim Đurđicu uglavnom je predstavljen kao vojnik sa kopljem ili mačem.

Đurđic zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji, a porodice koje ga slave okupljaju se uz slavski kolač, žito, sveću i molitvu.

Prema narodnom verovanju, ovim praznikom počinju takozvani Vučji dani, poznati i kao Mratinci, koji traju do 24. novembra. U narodu se verovalo da vremenske prilike tokom ovog perioda mogu nagovestiti kakva će biti predstojeća zima.

Đurđic je praznik koji, pored verskog značaja, simbolizuje hrabrost, istrajnost i očuvanje porodičnih običaja koji se prenose sa kolena na koleno.

Reporter